Via Dinarica Trail u Hrvatskoj - Plava linija - HR-B
Dinaridi svojom visinom i dužinom predstavljaju oštar zid prodoru mediteranskih utjecaja u unutrašnjost. Unatoč obilnim oborinama na granici dviju klimatskih regija, ima vrlo malo površinskih vodotoka, a voda brzo nestaje u škrapama, ponorima i podzemnim šupljinama. Posjetitelji primorskih planina moraju imati na umu da ljeti na planinama uz more nema svježine kao u višim planinama, pa je u ljetno doba bolje izbjegavati teške uspone. Uz to, prilične neugodnosti može izazvati bura čiji naleti znaju biti veoma opasni. Idealno vrijeme za obilazak Plave linije Via Dinarice u Hrvatskoj su kasno proljeće i jesen.
Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a uzdužni obilazak omogućava upoznavanje međusobno vrlo različitih primorskih krajeva i njihovih zanimljivih krških obilježja.
Vrste staza
Prikaži visinski profilStartna tačka
Krajnje odredište
Smjernice za skretanja
Dionica od Zrmanje do Trogira nema planinski karakter, a idealna je za obilazak biciklom. U dijelovima kod Šibenika (Park prirode Vransko jezero, Nacionalni park Krka, brdo Trtar) postoje zanimljive pješačke dionice. Na području iznad Kaštelanskog zaljeva, put prati markiracije po Kozjaku, koristeći se djelomično trasom planinarskih obilaznica Kolijevkom hrvatske državnosti i Solinskog planinarskog puta. Put se preko Klisa nastavlja na planinu Mosor, koju prolazi uzdužno, do Gata i Omiša u kanjonu rijeke Cetine. Budući da na dionici od Omiša do Gornjih Brela ne postoji uzdužni put (po Omiškoj Dinari), Via Dinarica prati uzvodno tok rijeke Cetine prema Blatu na Cetini, a onda po cesti stiže u Gornja Brela. Na području Omiša i na rijeci Cetini postoje idealne mogućnosti za raznovrsne outdoor aktivnosti (penjanje, rafting).
Dionica puta po Parku prirode Biokovo dugačka je više od 100 kilometara i planinarski vrlo zahtjevna. Ovu je dionicu nemoguće proći bez jake logistike i dobre tjelesne kondicije. Okosnica je Biokovska planinarska staza, a obilazak te staze »u komadu« poznat je pod statusnim nazivom »Biokovski vuk«. Južni dio Biokova je unatoč nižoj nadmorskoj visini, također vrlo teško prohodan. Od Baćinskih jezera linija se spušta u Ploče.
Zadnji dio puta nastavlja se po Pelješcu, u Trpnju, dokle postoji trajektna veza iz Ploča. Na Pelješcu plava linija ide u Orebić i na vrh Sv. Ilije, a zatim od Orebića prati biciklistički put Maslina do Stona, odakle se trajektom prebacuje na otok Mljet, koji ima odličnu planinarsku infrastrukturu. Koridor ovdje nakratko vodi »obrnutim« smjerom, od jugoistoka prema sjeverozapadu, trasom Mljetskog planinarskog puta od Sobre do Pomene, budući da je na tom otoku takav smjer logičniji, a iz Pomene postoji brodska veza za Dubrovnik. Za obilazak dionice od Dubrovnika do Konavala preporučuje se kretanje biciklom jer zasad ne postoji odgovarajuća pješačka infrastruktura. Planina Sniježnica pruža izrazito zanimljive vidike na Konavle. Iz Konavala se plava linija prebacuje na tromeđu Hrvatske, BiH i Crne Gore, nastavljajući se na planini Orjen na Crnogorsku planinarsku transverzalu.
Pitanja i odgovori
Imate pitanje u vezi ovog sadržaja? Ovo je pravo mjesto da ga postavite.
Recenzije
Fotografije drugih korisnika