Podijeli
Obilježi
Printati
GPX
KML
Planiraj rutu do ovdje Kopiraj rutu
Ugradi
Fitness
Planinarenje

Via Dinarica Trail u Hrvatskoj - Plava linija - HR-B

· 1 review · Planinarenje · Croatia
Odgovorni za ovaj sadržaj
terra-dinarica-tourenerfassung Ovjereni partner  Odabir istraživača 
  • Biokovo iz Makarske
    / Biokovo iz Makarske
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Drveničke stine
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Grad Rab
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Kanjon Krupe
    Fotografija: Jasminka Radojčić, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Makarska i Biokovo
    Fotografija: Park prirode Biokovo, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Mulatijera prema Svetom Iliji na Sniježnici
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Omiška Dinara s Poljičke planine
    Fotografija: Davor Rostuhar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Panorama s vrha Orljaka
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Planinarenje po Biokovu
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Planinari na Srđu i Dubrovnik
    Fotografija: Josip Pejša, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Premužićeva staza prema Kamenjaku na Rabu
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Prodor Cetine kod Omiša
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Put na Kamenjak
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Skradinski buk na Krki
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Strme padine Sutvida
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Sveti Ilija na Biokovu
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Šćirovac sa Svetog Ilije na Biokovu
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Velika Paklenica
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
  • / Vidik sa Sutvida
    Fotografija: Alan Čaplar, terra-dinarica-tourenerfassung
m 2000 1500 1000 500 -500 700 600 500 400 300 200 100 km

Plava linija Via Dinarice pruža priliku za upoznavanje hrvatske jadranske obale. Dio puta kroz Hrvatsku povezuje četiri slikovita hrvatska otoka (Krk, Rab, Pag, Mljet), dva najveća hrvatska poluotoka (Istru i Pelješac), vodi kroz tri nacionalna parka (Paklenica, Krka, Mljet) i četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo), spušta se u kanjone najljepših primorskih rijeka (Zrmanja, Cetina), prelazi preko najdužih hrvatskih mostova (Krčki most, Paški most, Šibenski most), obilazi krška plodna polja i brojne važne lokalitete hrvatske povijesti. Hrvatski dio jadranske obale poznat je upravo po jedinstvenom spoju planina i mora, koji omogućuje idealno kombiniranje doživljaja koji pružaju more i priobalje, s doživljajima boravka i kretanja u planinama. Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a idealna je za obilazak biciklom.
zahtjevno
803,1 km
400:00 sati
13181 m
13394 m
Osnovna obilježja primorskih planina izravno su povezana s njihovom pripadnošću dinarskom gorskom sustavu. Jedno od glavnih obilježja je njihova vapnenačka građa, a ostim toga vrijedi zapaziti da se Dinaridi protežu usporedno s jadranskom obalom, smjerom sjeverozapad–jugoistok, u nekoliko usporednih nizova. Budući da ti nizovi započinju s otočnim planinama, jadranske otoke zapravo treba promatrati kao potopljeni dio Dinarskog gorja. Zanimljivo je zapaziti da su priobalne planine na hrvatskom jugu uglavnom oskudne vegetacijom, dok su na sjevernom Jadranu sve planine pokrivene bogatim šumskim plaštom. Otoci, međutim, pružaju potpuno suprotnu sliku: dok su sjeverni otoci pretežito goli (Krk, Rab, Pag), što idemo dalje prema jugu, otoci su sve zeleniji i bogatiji vegetacijom (Mljet).

Dinaridi svojom visinom i dužinom predstavljaju oštar zid prodoru mediteranskih utjecaja u unutrašnjost. Unatoč obilnim oborinama na granici dviju klimatskih regija, ima vrlo malo površinskih vodotoka, a voda brzo nestaje u škrapama, ponorima i podzemnim šupljinama. Posjetitelji primorskih planina moraju imati na umu da ljeti na planinama uz more nema svježine kao u višim planinama, pa je u ljetno doba bolje izbjegavati teške uspone. Uz to, prilične neugodnosti može izazvati bura čiji naleti znaju biti veoma opasni. Idealno vrijeme za obilazak Plave linije Via Dinarice u Hrvatskoj su kasno proljeće i jesen.

Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a uzdužni obilazak omogućava upoznavanje međusobno vrlo različitih primorskih krajeva i njihovih zanimljivih krških obilježja.

Profilna slika Alan Čaplar
autor
Alan Čaplar
Ažurirano:: kolovoza 11, 2016

teškoća
zahtjevno
tehnika
snaga
Pejzaž
mogućnost / potencijal rizika
najviša točka
Sveti Ilija na Biokovu, 1534 m
Najniža točka
-2 m
Najbolje doba godine
sij
velj
ožu
tra
svi
lip
srp
kol
ruj
lis
stu
pro

Početak, start

Istra (900 m)
Koordinate:
DD
45.472306, 13.996803
DMS
45°28'20.3"N 13°59'48.5"E
UTM
33T 421585 5035909
w3w 
///multiplier.massaging.sunken

odredište

Dubrovnik

smjernice za skretanja

Plava linija ulazi u Hrvatsku kod vrha Žbevnice na Ćićariji, iz smjera Slavnika u Sloveniji. Kao prilazna varijanta može se koristiti i put koji započinje na rtu Savudriji, a na putu prema Žbevnici koristi trasu Istarskog planinarskog puta, Parenzane i Europskog pješačkog puta E-12. Po Ćićariji i Učki Via Dinarica prati dionicu Istarskog planinarskog puta do Poklona i vrha Vojaka, a zatim se usmjerava preko Ćićarije prema Matuljima. Slijedi uspon iz Klane u područje Obruča i Hahlića, odakle se ide visinskim područjem prema Platku, prateći trasu Riječke planinarske obilaznice (RPO). Od Platka put se spušta na Kamenjak, i spletom tzv. seniorskih putova silazi prema Bakarskom zaljevu i Krčkom mostu, gdje prelazi na otok Krk. Iz Valbiske na otoku Krku put se prebacuje u Lopar na otoku Rabu i dalje nastavlja uređenom mrežom atraktivnih putova (Premužićeva staza na otoku Rabu, područje Kamenjaka) do grada Raba. Iz grada Raba plava linija prebacuje se u Lun na otoku Pagu i vodi dalje uzdužno po Pagu. Put dalje dotiče Nacionalni park Paklenica i rubni dio Parka prirode Velebit, spuštajući se u kanjon Zrmanje.

Dionica od Zrmanje do Trogira nema planinski karakter, a idealna je za obilazak biciklom. U dijelovima kod Šibenika (Park prirode Vransko jezero, Nacionalni park Krka, brdo Trtar) postoje zanimljive pješačke dionice. Na području iznad Kaštelanskog zaljeva, put prati markiracije po Kozjaku, koristeći se djelomično trasom planinarskih obilaznica Kolijevkom hrvatske državnosti i Solinskog planinarskog puta. Put se preko Klisa nastavlja na planinu Mosor, koju prolazi uzdužno, do Gata i Omiša u kanjonu rijeke Cetine. Budući da na dionici od Omiša do Gornjih Brela ne postoji uzdužni put (po Omiškoj Dinari), Via Dinarica prati uzvodno tok rijeke Cetine prema Blatu na Cetini, a onda po cesti stiže u Gornja Brela. Na području Omiša i na rijeci Cetini postoje idealne mogućnosti za raznovrsne outdoor aktivnosti (penjanje, rafting).

Dionica puta po Parku prirode Biokovo dugačka je više od 100 kilometara i planinarski vrlo zahtjevna. Ovu je dionicu nemoguće proći bez jake logistike i dobre tjelesne kondicije. Okosnica je Biokovska planinarska staza, a obilazak te staze »u komadu« poznat je pod statusnim nazivom »Biokovski vuk«. Južni dio Biokova je unatoč nižoj nadmorskoj visini, također vrlo teško prohodan. Od Baćinskih jezera linija se spušta u Ploče.

Zadnji dio puta nastavlja se po Pelješcu, u Trpnju, dokle postoji trajektna veza iz Ploča. Na Pelješcu plava linija ide u Orebić i na vrh Sv. Ilije, a zatim od Orebića prati biciklistički put Maslina do Stona, odakle se trajektom prebacuje na otok Mljet, koji ima odličnu planinarsku infrastrukturu. Koridor ovdje nakratko vodi »obrnutim« smjerom, od jugoistoka prema sjeverozapadu, trasom Mljetskog planinarskog puta od Sobre do Pomene, budući da je na tom otoku takav smjer logičniji, a iz Pomene postoji brodska veza za Dubrovnik. Za obilazak dionice od Dubrovnika do Konavala preporučuje se kretanje biciklom jer zasad ne postoji odgovarajuća pješačka infrastruktura. Planina Sniježnica pruža izrazito zanimljive vidike na Konavle. Iz Konavala se plava linija prebacuje na tromeđu Hrvatske, BiH i Crne Gore, nastavljajući se na planini Orjen na Crnogorsku planinarsku transverzalu.

Bilješka


sve bilješke o zaštićenim područjima

Koordinate

DD
45.472306, 13.996803
DMS
45°28'20.3"N 13°59'48.5"E
UTM
33T 421585 5035909
w3w 
///multiplier.massaging.sunken
Dolazak vlakom, automobilom, pješice ili biciklom

Autor preporučuje ovu literaturu:

Alan Čaplar: Planinarski vodič po Hrvatskoj

Slične ture u blizini

 Ove preporuke su kreirane automatski.

Pitanja i odgovori

Postavi prvo pitanje

Imaš pitanje o ovom sadržaju? Postavi ih ovdje


Recenzije

1,0
(1)
Profilna slika
Vladimir Mandić
kolovoza 31, 2019 · Community
VORSICHT!!! Sämtliche Wanderwege der "Via Dinarica" (White, Blue und Green Trail) sind KEINE zusammenhängende Fernwanderwege, wie z. B. der AT (Appalachian Trail) oder der PCT (Pacific Crest Trail) in den USA. Entsprechende Schutzhütten, Wasserquellen etc. sind entweder sehr spärlich oder gar nicht über den ganzen Trail hinweg vorhanden. Große Teile (in allen Ländern der „Via Dinarica“) der Wanderwege sind unerschlossen und NICHT! begehbar. Viele Wege stammen noch aus der Zeit aus dem ehemaligen Jugoslawien. Die Wanderwege sind heute (August 2019) entweder komplett verschwunden oder so zugewachsen, daß ein normales Wandern nicht möglich ist. Nur Teilabschnitte sind begehbar. Bosnien und Herzegowina ist dabei, diesen Trail, zumindest im eigenen Land, auszubauchen. Das Ziel ist es, langfristig, einen Fernwanderweg zu erschaffen, der Wanderer anziehen soll, Abseits des Massentourismus zu wandern. Somit ist die „Via Dinarica“ derzeit (August 2019) nur ein Begriff auf dem Papier, aber KEIN Wanderweg in der Realität. Weiterhin sollte hier Erwähnung finden, daß ich auf meiner Tour im Juli/August 2019 in Kroatien, als auch in Bosnien und Herzegowina mehrere Male bedroht (!) wurde, weil ich für einen Immigranten gehalten wurde. Das Problem sollte SEHR ernst genommen werden. Ursprünglich wollte ich bis Athen (Griechenland) wandern, sah aber meine Sicherheit als gefährdet an, und mußte aus diesem Grund meine Wanderung abbrechen. Die Menschen in diesen Ländern (Balkan) erkennen scheinbar keine Wanderer. Ich wurde ständig für einen Immigranten gehalten und so auch behandelt, obwohl ich die Landessprache perfekt beherrsche. Ich sah wie ein typischer Wanderer aus, wurde aber nie als solcher erkannt. Ich konnte es selbst nicht glauben. Mein Tip: BITTE, BITTE NICHT die nächsten Jahre in diesen Ländern wandern, es ist sehr unsicher, ja, geradezu gefährlich. Ich werde auch das Auswärtige Amt benachrichtigen, um eine entsprechende Warnung für diese Länder aussprechen zu lassen.
prikaži više
Gotovo u kolovoza 31, 2019
Alan Čaplar
Main parts of the trail is marked with traditional hiking marks in Croatia (red circle and white dot in the middle). Only parts that lead through the roads are not marked by hiking marks, but the orientation is not problem.
prikaži više
Evey Gee
lipnja 04, 2016 · Community
Is there any information on how developed the trail is around Split? Is it marked? What cities does it pass through? I would love to do sections of the blue trail and stay near the coast.
prikaži više

Slike drugih


Recenzije
teškoća
zahtjevno
udaljenost
803,1 km
dužina
400:00sati
Uspon
13181 m
Nizbrdica
13394 m

statistike

  • Sadržaj
  • Prikaži slike Sakrij slike
: sati
 km
 m
 m
 m
 m
Da promijenite raspon pregleda, približite strelice