Планирај путовање до ове дестинације Copy route
Планинарење

Babin do Stini do Mala Vlahinja

Планинарење · Bosnia and Herzegovina
Responsible for this content
Via Dinarica Verified partner  Explorers Choice 
  • Obalj peak - Bjelasnica mountain
    Obalj peak - Bjelasnica mountain
    Фотографија: Green Visions, Via Dinarica
Put je na početku vrlo strm sve do najvišeg vrha Bjalašnice kod Opservatorija. Odatle lagano po uglavnom ravnom terenu sve do vrha Male Vlahinje, sa predivnim i širokim razgledima na sve 4 strane svijeta. Zbog blizine skijaškog centra (Babin do), staza bi mogla biti vrlo popularna.
moderate
удаљеност 8,1 км
3:53 сати
857 м
80 м
2.056 м
1.267 м

Bjelašnica (2067 m.n.v.) je razgranat planinski masiv koji se duže od pola godine nalazi pod snijegom prosječne visine od 135 cm. Ovaj masiv se s punim pravom svrstava u red lokacija sa prvorazrednim uvjetima za skijanje, bordanje, paraglajding, ali i ostale vidove rekreacije. Sama šetnja po padinama Bjelašnice nezaboravan je esetetsko – duhovni doživljaj, kako u zimskom tako i u ljetnjem periodu. Zbog toga se može reći da je ova planina u turističkom smislu interesantna tokom cijele godine: zimi je naglasak na skijanju, ljeti na planinarenju ili jednostavnoj šetnji po nepreglednim pašnjacima. Svakako je vrlo važna čnjenica da je Bjelašnica prometno vrlo dobro povezana sa dvadesetak kilometara udaljenim Sarajevom. Uz dobro organizirane i uređene skijaške staze, kao najinteresantniji smještajni, ali i zabavno reakreacioni kapacitet nudi nekoliko hotela.

 Upravo je prostor u Babinom dolu najpogodnije ishodište za odlaske u okolna planinska sela, kao što su Lukomir, Šabići, Sinanovići..., te kanjon Rakitnice i, uz Bjelašnicu, penjanje na planine Visočicu, Treskavicu i Igman. Poput Mt. Blanca u Francuskoj, tako i planini Bjelašnici samo ime govori glavnu zimsku karakteristiku: naime, kada padne snijeg, ova planina je potpuno bijela. Ta predivna neprekinuta bjelina, oduviek je oduševljavala planinare, pa se na širokim plećima Bjelašnice nalaze brojni planinarski domovi, a u Babinom dolu i čitav omanji grad, čiji stanovnici zimi uživaju u skijanju a ljeti u dugim šetnjama I svježem zraku. Bjelašnica pripada sarajevskoj regiji, i ključna je razdjelnica mediteranskih utjecaja sa juga i kontinentalnih utjecaja sa sjevera. Zbog te ruže vjetrova, područje Bjelašnice ima vrlo burnu I specifičnu klimu, pa se još Autro – Ugarska vlast odlučila da na najvišoj tačci  Bjalašnice sagradi Opresvatorij (2067m), po kojem vrh i nosi ime.

Zime su izuzetno oštre i duge. Proljeće stiže tek u maju, ljeta su kratka i već krajem jeseni snjegovi ponovo zatrpaju planinu. Zimi su nanosi i do 4 m. Bjelašnica je vjetrovita planina i na njoj vjetrovi često pušu brzinom od preko 100 km/h. Odlikuje se i niskim temperaturima.

Bjelašnica se na jugu graniči sa Treskavicom od koje je odvojena dugim grebenom Hojte i Visočicom od koje je većim dijelom odvojena dolinom rijeke Rakitnice. Na zapadu i jugozapadu od Prenja odvojena je dolinom rijeke Neretve na potezu ušće Rakitnice - Konjic. Sa sjeverozapada i zapada prema Bitovnji granicu čine doline rijeka Trešanice i Bijele. Na sjeveru Bjelašnica je omeđena dolinom rijeke Zujevine, a na sjeveroistoku, prema Igmanu granica se poklapa sa dolinom rijeke Presjenica.

Bjelašnica je zapravo velika visoravan dugačka od jugu ka sjeveru tridesetak kilometara, i od istoka ka zapadu 22 km. Na sjevernoj strani visoravni se izdižu dva planinska grebena. Na prvom su vrhovi Opservatorija (2067 m nv), Velika Vlahinja (2056 m nv) i Mala Vlahinja (2005 m nv). A na drugom grebenu su skoro dva odvojena vrha Krvavac (2062 m nv) i Hranisava (1964 m nv) dok se iz centralnog dijela visoravni izdižu malo izdvojeni masivi sa vrhovima Obalj (1896 m nv) i Lovnica (1856 m nv), između kojih se nalazi planinsko selo Lukomir.

Na Bjelašnici se nalaze i tri jezera. Blatačko jezero je smješteno u kraškoj uvali na jugozapadu Bjelašnice (kod sela Blaca) na visini od 1150 m nv, ovalnog je oblika, dugo oko 400 m i široko oko 170 m sa prosječnom dubinom do 2 m. Obraslo je barskim biljkama tako da je ve prilično zatrpano. Kao objekat značajan za naučna istraživanja 1957. godine stavljeno je pod zaštitu države. Lokvanjsko jezero (ili Lokavsko) glacijalnog je porijekla i smješteno je podno vrha Male Vlahinje na sjeveroistoku Bjelašnice na visini od 1760 m nv. Jezero je elipsastog oblika, dužine oko 100 m a širine 60 m, sa prosječnom dubinom do 2 m. Kalajli jezero je najmanje, nalazi se između čobanskog stana na Opančaku i Hranisave na sjeverozapadu Bjelašnice na visini od 1620 m nv.

 

Препоруке аутора

Planina pruža brojne  mogućnosti za  treking, vožnju brdskim biciklom, alpsko i turno skijanje, alpinizam u zimskim uslovima I letenje paraglajderom sa vrha Bjelašnice.

Preko dijelova Bjelašnice vodi put Via Dinarice.

Profile picture of Zehrudin Isaković
Аутор
Zehrudin Isaković
Ажурирано: март 06, 2020
Тешкоћа
moderate
техника
снага
Искуство
Пејзаж
највиша тачка
2.056 м
Најнижа тачка
1.267 м

Врсте стаза

Прикажи висински профил

Почетак, старт

Babin do (1.267 м)
Координате:
DD
43.715260, 18.283962
DMS
43°42'54.9"N 18°17'02.3"E
UTM
34T 281201 4843833
w3w 
///unoriginal.groomed.outlook

дестинација, одредиште

Mala Vlahinja

Координате

DD
43.715260, 18.283962
DMS
43°42'54.9"N 18°17'02.3"E
UTM
34T 281201 4843833
w3w 
///unoriginal.groomed.outlook
Arrival by train, car, foot or bike

Questions and answers

Ask the first question

Would you like to the ask the author a question?


Rating

Write your first review

Help others by being the first to add a review.


Photos from others


Тешкоћа
moderate
удаљеност
8,1 км
дужина
3:53 сати
Успон
857 м
Низбрдица
80 м
највиша тачка
2.056 м
Најнижа тачка
1.267 м

статистике

  • Садржај
  • Show images Hide images
Features
Maps and trails
удаљеност  км
дужина : сати
Успон  м
Низбрдица  м
највиша тачка  м
Најнижа тачка  м
Да промијените распон прегледа, приближите стрелице